  |
PRIČA
O ZADRU
Ono
što posebno karakterizira Zadar jest njegovo tisućljetno neprekinuto
urbano postojanje što ga čini jednim od najstarijih hrvatskih
gradova, ali i među najstarijim u širem jadranskom prostoru.
Kroz Zadarsku dugu, burnu i dinamičnu povijest kao da se zrcali
usud ljudskog postojanja i trajanja na istočnojadranskoj obali.
Povijest Zadra
Prvi
nalazi rane kulture datiraju još od starijeg kamenog doba,
a prva ljudska naselja iz neolitika. Prije pojave ilirskih
plemena ovaj prostor naseljavao je pradavni mediteranski narod
iz čijeg jezika vrlo vjerojatno i potječe sam naziv naselja:
Jader, Jadra ili Jadera. Prvi pisani zapisi spominju se u
IV st. pr. n. e. u opisima istočne obale Jadrana gdje grčki
geograf Skarianderis piše o naselju Jadar, a stanovnike naziva
Jadasinima.
Sredinom
II stoljeća pr.n.e. zadarski kraj postupno osvajaju Rimljani.
Tada je grad bio uređen po svim načelima rimskih urbanih zamisli.
Pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica stvaralo je mrežu
gradskih komunikacija. Uz rub mreže ulica na zapadnom kraju
poluotoka izgrađen je glavni trg - forum, a do njega povišeni
kapitolij s hramom.
U
razdoblju između četvrtog i šestog stoljeća razvija se u Zadru
nova religija - kršćanstvo. U to vrijeme (VI st.) grad pogađa
razoran potres pa su cijeli kompleksi monumentalne arhitekture
srušeni. Ulomci te arhitekture u IX st. koriste se za podizanje
monumentalne građevine na samom zrcalu rimskog foruma, Crkve
Sv. Trojstva koja se od XV st. naziva Crkvom Sv. Donata. Ona
i danas (iako je izvan sakralne funkcije) dominira središnjom
gradskom jezgrom i gotovo je amblematski znak grada Zadra.
Sveti Donat ima izvanredne akustične karakteristike, pa se
u njemu više od trideset godina održavaju glazbene priredbe
poznatog međunarodnog festivala srednjovjekovene i renesansne
glazbe "Glazbene večeri u Svetom Donatu".
Razdoblje
od jedanaestog do četrnaestog stoljeća bilo je zlatno doba
Zadra. Srednjovjekovni Zadar bio je grad sjajne arhitekture.
Tada se ističu:
- samostan
Sv. Krševana danas poznat po crkvi Sv. Krševana gdje se
nalazi oltar izgrađen 1701. g. kao ispunjenje zavjeta građana
Zadra protiv kuge te četiri kipa od bijelog mramora koji
predstavljaju svece zaštitnike grada Zadra: Stošiju, Zoila,
Krševana i Šimuna
- samostan
Sv. Marije osnovala je 1066. zadarska plemkinja Čika, koja
je, prema nekim izvorima, bila polusestra hrvatskog kralja
Petra Krešimira IV. Na tom prostoru izgrađena je dvokrilna
zgrada u kojoj je smještena zbirka predmeta crkvene umjetnosti
kojoj po broju, umjetničkoj vrijednosti i značaju umjetničkih
predmeta nema premca u Hrvatskoj
- romanička
katedrala Sv. Stošije u čijem svetištu dominiraju raskošno
izvedena korska sjedala u stilu cvjetne gotike s početka
XV st. U katedrali je također izložen mramorni sarkofag
za relikvije sv. Stošije s početka IX st., te u kripti katedrale
sarkofag s relikvijama sv. Agape, Hionije i Irene.
Unatoč
razaranjima i pljačkama još se i danas u riznici zadarske
prvostolnice i u više samostana sačuvalo golemo umjetničko
blago onog vremena, od kojih valja izdvojiti pozlaćenu srebrnu
škrinju sv. Šimuna koju je kao dar zadarskom svecu dala u
XIV st izraditi ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta. U to
doba, 1396. godine, Zadar je prvi hrvatski grad koji ima sveučilište.
Za razdoblja turskih osvajanja oko Zadra najsposobniji mletački
graditelji Baglione, San Micheli te vojskovođa Pallavicino
podižu tijekom četrdesetak godina takav sustav utvrda, bedema
s peterokutnim bastionima, obrambenim kanalima ispunjenih
morem i novih velikih gradskih cisterni da je Zadar postao
najveća i najjača grad-tvrđava u Mletačkoj Republici. Unutar
tvrđave 1536.g nastaje i prvi hrvatski roman "Planine" ninskog
plemića Petra Zoranića. Tvrđave opasuju grad sve do 1868,
godine kada ukazom carske vlasti Zadar prestaje biti tvrđavni
grad. Rušenjem bastiona i zidina, sa sjeverne strane grad
dobiva pristanišnu obalu, dok s jugozapadne strane dobiva
pristanište i gradsku promenadu.
U
Drugom svjetskom ratu Zadar je pretrpio strahovita razaranja
pa je više od 65 % urbane jezgre porušeno i spaljeno, no usprkos
brojnim nedaćama Zadar se zahvaljujući vitalnosti svojih stanovnika
od kraja pedesetih godina razvijao brzo i skokovito.
Zadar
danas
Rast
Zadra posebno je ubrzan rješavanjem njegove prometne povezanosti.
Izgradnja Jadranske ceste preko Like do Zagreba, željezničke
pruge koja se preko čvorišta u Kninu povezuje s dva magistralna
željeznička pravca, te puštanje u promet suvremene zrakoplovne
luke, učinili su da se Zadar istinski integrirao u tkivo svoje
hrvatske domovine. Izgradnja teretne luke i uspostava redovitih
trajektnih linija s Italijom znatno su unaprijedili pomorsku
povezanost Zadra. Stoga, bilo kako da dođete u Zadar, kopnom,
morem ili zrakom, Zadar Vas očekuje kao dragog gosta, bliskog
prijatelja i dobrog znanca. Veliko je zadovoljstvo za Hotel
PRESIDENT što može biti Vaš domaćin u toku Vašeg boravka u
ovom prelijepom mediteranskom gradu.
Više
informacija o Zadru:
|
|
